Zašto investirati u backup?


Trebaju li nam backupi i zašto su važni?
Ovo pitanje čini se potpuno trivijalno jer svatko od nas u trenutku može dati odgovor na njega.

Gotovo da i nema osobe koja već nije iskusila agoniju gubitka nekog bitnog podatka i ispaštala zbog toga. One situacije kada svi važni poslovi padaju u drugi plan, a najbitnija stvar na svijetu postaje pronaći makar i polovičnu kopiju podatka da se ublaži nastala šteta.

U takvim situacijama spremni smo dati višestruku cifru od one koliko bi nas koštao redoviti backup podataka> koji bi na pritisak jednog gumba mogli vratiti na svoje računalo i u idućih sat vremena nastaviti s radom kao da se ništa nije desilo.

Kada već svi to tako dobro znamo, logički se nameće pitanje imamo li backup svih svojih bitnih podataka? Nemamo! Barem u 90% slučajeva, nemamo. Ne samo da nemamo backup svih podataka već jako često nemamo ni backup osnovnih podataka o kojima naše poslovanje ovisi, a gubitak tih podataka najčešće je kobno za opstanak poduzeća.
Znate li da 50% firmi ne uspijeva preživjeti havariju računovodstvenih podataka?

Zašto je to tako?!
Odgovor na ovo pitanje nije lako dati. Vjerojatno se radi o ljudskoj prirodi i stavu : Neće se valjda baš meni desiti! Ili o stavu : Zašto da dajem novce za običnu copy/paste operaciju?

Istina backup se može svesti na copy/paste. Ali copy/paste uz čeličnu disciplinu izvođenja za koju su rijetki sposobni.
Ali definirajmo prvo što je to dobar backup da bi vidjeli o kakvoj se usluzi radi.
Dobar backup je učestali backup koji ima više vremenskih verzija pohranjenih na nekoliko fizički različitih lokacija, po mogućnosti i enkriptiran u obliku nečitljivom ikom drugom osim nas. Te verzije možemo vratiti uz minimalni trošak i u kratkom vremenu.

Postojanje vremenskih verzija od esencijalnog je značaja.
Pretpostavimo da se računalo zarazilo virusom, a da vi to niste odmah primijetili što je najčešći slučaj. Backup podataka u tom slučaju također će sadržavati virus i biti će vam beskoristan ukoliko imate samo jednu kopiju jer će i ona biti zaražena. Postojanjem više vremenskih verzija pruža mogućnost pronalaženja 'zdrave' verzije podataka nastale prije kompromitiranja podataka.

Od jednakog je značaja i čuvanje podataka na više fizički različitih lokacija. Nepogode poput poplava, požara, potresa, strujnih udara ... ili jednostavno provala i krađa opreme, mogu uzrokovati potpuni gubitak backupa. Zato da bi se osigurali isti podaci obavezno moraju postojati na više lokacija.

Vratimo se na pitanje možemo li to ručno raditi? Možemo! Potrebno je 'samo', jako disciplinirano, u istim intervalima enkriptirati podatke, spremati ih na jednu lokaciju, presnimiti na neki pokretni medij i pohranjivati na drugu lokaciju. I to je to – jednostavno.

Usporedimo li cijene uvođenja backup sustava sa svim navedenim karakteristikama, koji će sve sam izvršavati i potpuno nas osloboditi brige, vidjeti ćemo ogroman nesrazmjer u odnosu koristi i troškova.

Dakle, investicija u dobar sustav backupa itekako ima smisla.
Podaci koji su u današnje vrijeme postali osnova svakog poslovanja time su osigurani i uvijek dostupni.
A troškovi koji ona zahtjeva neznatni su u usporedbi s troškovima gubitka.